Politiscope i preko stotinu organizacija civilnog društva pozivaju Komisiju da:

– zaustavi otvaranje GDPR-a, ePrivacyja i AI Acta
– potvrdi upravljanje temeljeno na pravima
– uključi civilno društvo u procese odlučivanja

📄 Otvoreno pismo: edri.org/wp-content/u...

To nije “pojednostavljenje”.
To je deregulacija koja daje više moći korporacijama i državnim strukturama. Na čiju štetu?

Ako razgradimo GDPR, ePrivacy i AI Act, gubimo temelje slobodnog digitalnog društva.

AI Act: planira se uklanjanje sigurnosnih mehanizama i dopuštanje tvrtkama da se same izuzmu od pravila.
GDPR: “otvaranje” koje bi prebacilo odgovornost s nadzornih tijela na korporacije.

Rezultat? Manje zaštite za djecu, radnike i građane.

ePrivacy: žele oslabiti jedinu pravnu zaštitu koja nas štiti od stalnog praćenja mobitela, automobila i pametnih uređaja.

🔍 Lokacijski podaci već se koriste za praćenje građana i dužnosnika EU-a.

Zajedno s više od 40 organizacija potpisali smo otvoreno pismo Europskoj komisiji.
Pitanje je jednostavno:
kako izgleda "neovisnost" kada lobist postane regulator?

Otvoreno pismo: edri.org/wp-content/u...

To nije gaf.
To je sustav koji više ni ne pokušava izgledati neovisno.
Ako regulator postane dio industrije koju bi trebao nadzirati, gubi se i smisao zakona i povjerenje građana.

6️⃣
Javni interes ne znači da se podaci mogu objavljivati bez ograničenja.

Transparentnost je temelj povjerenja, ali nikada ne smije ugroziti sigurnost.

Javna tijela moraju provoditi procjene rizika i štititi ranjive skupine – jer svaka objava podataka može imati stvarne posljedice.

5️⃣
Takva privola nije ni slobodno ni izričito dana, pa nije valjana prema GDPR-u.

Grad bi morao znati da u ovom slučaju pravna osnova ne može ni biti privola, već je to javni interes.

4️⃣
Poseban je problem poimanje “privole”.

U obrascu natječaja piše da ispitanik “potpisom daje privolu za obradu osobnih podataka”.

No, bez potpisa prijava nije valjana – kandidat zapravo nema mogućnost odbiti privolu.

3️⃣
Grad nije primijenio ni preporučenu zaštitnu mjeru – deindeksiranje.

Zbog toga se do imena kandidata može doći običnim “googlanjem”.

Za usporedbu, imovinske kartice političara nećete naći tako – dostupne su samo direktnim pristupom na službenim stranicama.

2️⃣
Osobni podaci žrtava sada su javni kroz sve faze natječaja:
• lista kandidata otkriva da žive u Zagrebu
• odluka o dodjeli stana da će dobiti gradski stan
• registar nekretnina – njihovu točnu adresu

Politiscopeov Duje Kozomara je na HRT-u objasnio što se krije iza prijedloga regulative Child Sexual Abuse Regulation (CSAR), poznatije pod nadimkom Chat Control.

Link: vijesti.hrt.hr/eu/zastita-d...

Link do članka: www.index.hr/vijesti/clan...

Rješenje? Jednostavno: redovita procedura uz javnu raspravu i obavezna procjena učinka na ljudska prava, s naglaskom na zaštitu osobnih podataka - prije uvođenja bilo kakve invazivne mjere. Sve ostalo je put prema neograničenom nadzoru.

Ironija je potpuna: u obrascu procjene učinka piše da “nema učinaka na ljudska prava”.
A GDPR bi ovo nazvao visokorizičnom obradom.
Dok Povelja EU traži nužnost i proporcionalnost.
Gdje je DPIA? Nema je.

O tome odlučuju u hitnom postupku.
Primjena od 1.1.2026.
Vlada kaže: “evaluacija odredbi”.
Mi kažemo: presedan za normalizaciju nadzora.

Nije riječ samo o poreznim dokumentima.
Riječ je o svemu što imaš na računalu: mailovi, poruke, poslovne tajne, bilješke.
Sve.